Komunikacija, nit koja povezuje Studentski parlament i studente

Nevena Ivanović i Anđela Janjić
Filozofski fakultet, Univerzitet u Nišu

 

Komunikacija, nit koja povezuje Studentski parlament i studente

 

Naslovna fotografija (Izvor: arhiva SSFF)

Savez studenata Filozofskog fakulteta (SSFF) u Nišu predstavlja organizaciju koja oko sebe okuplja studente, kako bi iz tog jezgra proistekle razne aktivnosti. Nosioci ideja i rada parlamenta su studenti članovi Saveza. Postavljaju se brojna pitanja na koji način ova organizacija treba da funkcioniše, kako da poboljša svoj rad i olakša studentima period studiranja. SSFF ima bitnu ulogu za svakog pojedinca i rad ove zajednice treba da brine o svim pitanjima od značaja za studente. U razgovoru sa predsednikom parlamenta i studentima Filozofskog fakulteta naišli smo na različita mišljenja po pitanju teme oko problema i delovanja samog Saveza.

Savezu mogu pristupiti svi studenti Filozofskog fakulteta popunjavanjem pristupnice. Naime, neznanje, neupućenost, ali sa jedne strane i nezainteresovanost studenata dovodi do toga da tokom studija ne dođe do članstva ili do neaktivnosti i neangažovanja, iako imaju status da su deo parlamenta.

„Osnovna funkcija Saveza, po mom mišljenju, je da unapredi i ulepša život studenata za vreme studiranja, pruži izuzetno dobru podlogu za kasnije poslovno angažovanje, ali i sam život. Tu su pitanja prava studenata, kao i druge aktivnosti poput humanitarnih, sportskih, pa i umetničkih, poput glume i muzike. Jedno vreme smo imali i Filfak bend na našem fakultetu“, ističe predsednik Saveza Stefan Nikolić. 

Kako kaže, „organizuju se razne društvene akcije poput tribina i predavanja na fakultetu, ekskurzije i žurke kao deo vannastavnih aktivnosti, zatim u saradnji sa drugim Filozofskim fakultetima sa Balkana, edukativno sportska manifestacija „Filozofijada”, učestvovanje i organizovanje sportskih događaja, kvizova znanja, kao i predstava. Ono na šta smo posebno ponosni je to da smo uspeli da organizujemo Dramsku sekciju Saveza studenata Filozofskog fakulteta“, dodaje Nikolić.

Članovi parlamenta Filozofskog fakulteta (Izvor: arhiva SSFF)

 Komunikacija između Studentskog parlamenta i studenata je ustaljena, međutim problemi koji se javljaju dovode do raskola u interakciji ove dve strane. Nepoverenje u parlament iz jednog ugla proisteklo je tokom organizacije sportskih aktivnosti 2019. godine, za vreme takmičenja i održavanja Univerzitetske lige. Predstavnici Filozofskog fakulteta iako visoko plasirani u odbojci i fudbalu, nisu imali obezbeđene osnovne uslove za treniranje u poređenju sa drugim fakultetima u Nišu.

Takvu vrstu neorganizovanosti studenti prepisuju Savezu. „Imao sam iskustvo sa Savezom, nažalost negativno. Sve vreme smo zahtevali dresove, na kraju smo od parlamenta dobili odgovor da stižu za sve sportske sekcije, međutim, dresovi za fudbal ipak nisu dobijeni. Odlučili smo da ih sami obezbedimo uz natpis „igramo za sebe”,  nakon čega dresovi konačno stižu i za nas. Ekipa je odlučila da te dresove ne prihvati, jer nam se nije svideo način na koji smo ih dobili, odnosno to što ih nismo dobili kada i svi ostali. Ovo iskustvo me je navelo na mišljenje da parlament uzima za pravo da bez dogovora sa studentima odlučuje o nekim pitanjima, ili da jednostavno nije dovoljno upućen u sopstveni rad“, naglašava jedan od učesnika Univerzitetske lige.

Pored toga, član dramske sekcije Nemanja Tonić navodi da su aktivnosti koje organizuje parlament ispunile njegova očekivanja i da je celokupna ideja glumačke radionice bila dobra zamisao Saveza. Pozitivne kritike za rad u parlamentu ima i studentkinja Departmana za Srbistiku, Gabrijela Jovanović. „Prezadovoljna sam radom i trudom svih članova studentskog parlamenta. I sada, nakon pet godina, koliko sam član istog, slobodno mogu reći da se nisam pokajala i da sam mnogo dobrih i korisnih stvari naučila, kao i uradila za fakultet i buduće studente (brucoše)“, kaže članica SSFF-a.  

Naime, studenti iz različitih uglova posmatraju parlament, kao i samo pristupanje i zalaganje za taj vid organizacije.

„Ne bih bila član parlamenta jer to nije u skladu sa mojim ličnim afinitetima. Drugi razlog je to što mislim da ne bih mogla da stojim iza svih odluka koje donese kolektiv, ako se moje mišljenje razlikuje od većine“, jedan je od stavova studentkinje novinarstva. Takođe, student koji je trenutno na apsolvenstkoj godini, kaže da zna na koji način može da se postane član parlamenta, ali da nije upoznat sa samim radom Saveza i misli da unutar parlamenta ne postoji demokratija, te ne bi pristao da bude deo njega.

Kada smo govorili sa predsednikom Saveza o prednostima i angažmanima, došli smo do informacija na koji način se rad parlamenta može učvrstiti i doprineti boljitku zajednice.

„Jedna od najuspešnijih aktivnosti bile su humanitarne akcije. Često su članovi Saveza studenata, sa velikom podrškom profesora, drugih studenata, ali i građana, pomagali najpre svojim sugrađanima i deci kojoj je pomoć bila neophodna, a svake godine u decembru organizovale su se akcije prikupljanja pomoći za decu sa Kosova i Metohije.“

„Da bi se poboljšao rad Saveza potrebno je da se povežu generacije koje su već završile i rade na određenim pozicijama, kao i mlađi studenti koji kreću sa studiranjem, da se u toj poslovnoj putanji pruže informacije i omoguće poznanstva“, zaključuje Stefan.

Stefan je trenutno na master akademskim studijama istorije, a na poziciju predsednika došao je u martu ove godine. Član saveza je od svoje prve godine studija, a kako kaže, kada se javila potreba za promenom imao je tu čast i sreću da zameni svog kolegu Milana Videnovića. Drugi aktivni članovi Saveza su Marko Sotirović, zamenik predsednika, zatim Ganja Nikolić i Nikola Radmanović, potpredsednici, kao i Vladimir Filipović, tehnički sekretar.

Ovakav vid organizacije studentima može doneti mnoge benefite. Puno odluka je doneto zalaganjem članova studentskog parlamenta. Kroz priču sa studentima shvatili smo da su studenti od prve do treće godine nešto manje aktivni članovi parlamenta. Starije generacije studenata, studenti četvrte godine i apsolventi su aktivniji u radu i organizacijama u sklopu studentskog parlamneta Filozofskog fakulteta. Do mimoilaženja u komunikaciji u nekom trenutku dolazi i to je jedan od razloga neobaveštenosti i nezainteresovanosti studenata da i sami postanu članovi parlamenta. Jasnija shvatanja, veća interakcija sa studentima u vezi donošenja odluka je ono na šta bi trenutni članovi trebalo da obrate pažnju. Pružanje slobode izbora studentima i veće poverenje će povećati zainteresovanost novih studenata za članstvo u parmelntu ali i za odluke koje tek treba donositi. 

Komentarisanje nije više omogućeno.