Studenti FPN-a svom parlamentu beleže prisustvo, za aktivnost uglavnom negativni poeni

Tijana Đorđević i Marija Grkavac 
Fakultet političkih nauka, Univerizet u Beogradu

 

Na ispitu bi i šestica bila upitna

Studenti FPN-a svom parlamentu beleže prisustvo, za aktivnost uglavnom negativni poeni

 

Foto: Marija Grkavac

Predstavničko telo studenata Fakulteta političkih nauka postoji, definisano je Statutom, a posluje u skladu sa zakonom i pravilnicima. Značajan broj predstavljenih bi rekao da tu priča počinje, ali i da se završava. Uzrok tome je što o radu Studentskog parlamenta FPN-a studenti malo ili gotovo ništa ne znaju, a i kada znaju, kritike budu glasnije od pohvala, ističu se problemi i brojne nesuglasice.

Predsednik parlamenta i član Evropskog studentskog foruma, Miroslav Dešić ne poriče da problemi postoje, ali navodi da se oni ne odnose na sam rad parlamenta, već na komunikaciju između ovog i drugih organa fakulteta.

Studentski parlament Fakulteta političkih nauka ima 25 članova. U aktuelnom sazivu je od juna 2020. godine. Vladajuću koaliciju, koja broji 16 članova, čine organizacije Evropski studentski forum (ESF) i Timska inicijativa mladih (TIM). Opozicija ima 9 mesta u parlamentu i reč je o studentima koji dolaze iz organizacija Unija studenata socijalnog rada (USSR), Klub studenata (KSFPN) i Studentska unija (SUFPN).
„Problem na Fakultetu političkih nauka jeste taj što za većinu zahteva koji dolaze od strane studenata uprava najčešće ima sluha, ali celokupni nastavno-naučni kadar nema sluha. Naši profesori su u većini slučajeva zaboravili kako je to bilo kada su oni bili studenti i za većinu stvari na koje im ukaže studentski parlament, oni se prave da ne čuju“, objašnjava Dešić i dodaje da poseban izazov u ovom smislu predstavlja borba za dodatni ispitni rok.

To je tema koja se tiče svih ili barem najvećeg broja studenata na svim smerovima. Kada se približi septembar, sve oči su uprte u parlament, insistira se na većoj aktivnosti članova, kao i odlučnom stavu predstavnika studenata pred Nastavno-naučnim većem.

Dešić kaže da na ostalim fakultetima, gde nastavno-naučni kadar broji mnogo više članova, „dodatni rok ide po automatizmu, a da je na FPN-u ostavljen prostor za razne svađe i nesuglasice“. Kao primer je naveo raspravu o dodatnom roku za školsku 2020/2021. godinu, nakon koje je parlament ipak uspeo da izdejstvuje i dobije saglasnost Nastavno-naučnog veća za takozvani „Septembar 2“.

Iako je u ovom slučaju, ali i u nekim drugim, došlo do povoljnog ishoda, negativni komentari ne jenjavaju. Na pitanja o radu Studentskog parlamenta, odgovori su da se ovo telo najmanje bavi studentskim problemima, da su neslaganja vidljivija od aktivnosti, te da kampanje organizacija koje čine parlament previše podsećaju na kampanje stranaka u Srbiji.

Anketa – Youtube

„Mislim da studenti u velikoj meri ne razumeju koji je opis posla studentskog parlamenta i šta je ono što mi možemo. O većini stvari mi ne možemo odlučivati, barem ne sami. Naše je da ukažemo na probleme i iznesemo zahteve i da, ukoliko možemo, izvršimo neki pritisak da se ti zahtevi ispune. Mi smo to i radili u prethodnom periodu, ali smatram da će nam u nekom narednom periodu to biti znatno lakše“, kaže Dešić, ističući da te olakšice donose izmene Zakona o studentskom organizovanju, po kojima predstavnici studenata u Naučno-nastavnom veću imaju pravo glasa.

 

FER I POŠTENI IZBORI U EPIZODI: PRIMENA NAUČENOG

Predsednik parlamenta Miroslav Dešić navodi da je procentualno gledano, po izlaznosti u odnosu na broj upisanih studenata, „naš fakultet možda i vodeći na beogradskom Univerzitetu, što je i karakteristično za Fakultet političkih nauka“.

„Pored izlaznosti, naš fakultet je i oličenje regularnih izbora. U taj izborni proces nisu uključeni samo ljudi koji su trenutno na vlasti, već i opozicija. I na samom biračkom mestu, svaka studentska organizacija koja se kandidovala na izborima ima svoje predstavnike koji su ceo dan tu i koji učestvuju u brojanju glasova. Procedura se zaista poštuje i nema prostora kršenju“, naglašava Dešić.

Foto: Marija Grkavac, Pixabay/Tumisu

I iz „studentske opozicije“ stižu slični tonovi. Aleksandar Andrić, član Kluba studenata Fakuleta političkih nauka, kaže da su, za razliku od nekih prethodnih, prošlogodišnji izbori protekli u prijateljskoj atmosferi.

„Kada sam bio prva godina, u aprilu su se održali izbori i sećam se da je bilo velike podele između studenata, sukoba i raznih ružnih reči. Neki ljudi, čini mi se, ni danas to nisu zaboravili. Drugačije je bilo na poslednjim izborima, nije bilo napeto i čestitali smo jedni drugima na pobedi. Nisu se osećale podele na studentske organizacije, radili smo svi zajedno kao tim“, navodi Andrić.

Prema njegovim rečima, a takođe u poređenju sa prethodnim sazivom, i sednice se održavaju onako kako je poslovnikom i propisano.

„Dosadašnji rad parlamenta je bio perfektan. Imali smo sednice za razliku od prethodnog saziva, gde mislim da se održala samo jedna – konstitutivna sednica. Svi zahtevi koje smo kao parlament poslali upravi bili su zajednički i svako je mogao da iznese svoj predlog ili kritiku“, ističe Andrić s uverenjem da su članovi parlamenta do sada bili dobri predstavnici svih studenata.

 

(NE)DOVOLJNO TRANSPARENTNI

Najznačajniji kanal komunikacije između Studentskog parlamenta i studenata jesu društvene mreže, konkretno Fejsbuk stranica. Tu se objavljuju rasporedi, obaveštenja, odluke i zahtevi koje parlament predaje upravi Fakulteta.

Uprkos tome, među studentima je široko rasporestranjen stav da rad parlamenta nije dovoljno transparentan, te da ima dosta prostora za unapređenje. Predsednik parlamenta uočava taj prostor, ali kaže da su pandemija i onlajn nastava trenutno najveća prepreka za bilo kakve novitete.

„Moje lično mišljenje je da parlament to radio korektno i transparentno i da nijedan zahtev nije izašao ispred studentskog parlamenta bez objave na društvenim mrežama. Ono što nam nedostaje je kapilarni sistem rada, po kom bismo mi kao članovi parlamenta pojedinačno razgovarali sa studentima na fakultetu. U ovom trenutku pandemije je teško govoriti o tome jer studenata uopšte nema na fakultetu. Planiramo da u nekom narednom periodu, kada pandemija to bude dozvolila, organizujemo brojne akcije, između ostalog i akciju ’otvorenih vrata’, gde će studenti moći da dođu i pitaju ono što ih zanima“, objašnjava Dešić.

Kao što u politici građani poistovećuju političke aktere sa političkim partijama, studenti poistovećuju studentski parlament sa studentskim organizacijama. Među njima ima onih koji su aktivni ili pasivni članovi organizacija, te osećaju obavezu da podrže svoju stranu čak i kada nisu sigurni da je ona to zaslužila. Sa druge strane, oni koji su uspeli da se odupru pritiscima studentskih organizacija da postanu njihovi članovi, oštro kritikuju njihov način organizacije i rada. Pandemija virusa Covid–19 omogućila je odlično opravdanje za sve propuste u komunikaciji između studenata i njihovih predstavnika praćena obećanjem da će njihov odnos biti prisniji kada to omogući epidemiološka situacija. U međuljudskim odnosima važi pravilo – jednom izgubljeno poverenje se ne vraća, vođeni time, studenti dižu ruke od svojih predstavnika i ostavljaju generacijama koje tek dolaze da svoje poverenje poklone predstavničkom telu svog fakulteta uz upozorenje da će se ‘opeći’ isto koliko i oni.

Komentarisanje nije više omogućeno.