Anđela Marković i Aleksandar Miletić
Filozofski fakultet, Univerzitet u Nišu
Apsolventsko veče – i do polovine prosečne mesečne zarade

Kraj „studentskog života”, koji mnogi opisuju kao najlepši period u životu mladih ljudi, po pravilu se završava organizovanom proslavom – apsolventskom večeri. Iako na prvi pogled zvuči potpuno uobičajeno, veče namenjeno druženju svršenih studenata, možemo posmatrati i iz ugla implicitnog društvenog pritiska koji se odnosi na koncepte pripadnosti i uključenosti u kolektiv, te iz ugla ekonomske dobiti. Koliko zapravo košta ova bezazlena proslava i da li studenti osećaju društveno uslovljen pritisak da joj prisustvuju?
Apsolventsko veče: tradicija ili biznis?
Apsolventsko veče najveći broj studenata doživljava kao poslednje okupljanje sa svim kolegama sa generacije, koje će im ostati u lepom sećanju. Iz ugla većine studenata ovaj događaj je obojen emocijama, nostalgijom za studentskim danima i osećajem kolektivne pripadnosti. Godinama unazad se organizuje, postao je jedna vrsta tradicije i gotovo da se ne dovodi u pitanje išta što ima veze sa njegovom organizacijom.

Međutim, jedna pogled na ponude i načine organzacije apsolventskih večeri, pruža i drugi ugao – apsolventsko kao tradicija koja je dobro unovčena. Koliko je zapravo komercijalizovana ova proslava govori i mnoštvo agencija koje su u svoje standardne ponude uvrstile i organizovanje apsolventskih večeri. Ponude su gotovo iste kao i one koje restorani i hoteli nude za svadbe, krštenja i ostale slične proslave. Odabir ponude uglavnom se obavlja posredstvom studentskih parlamenata, te studenti nemaju veliku mogućnost izbora. Kada predstavnici parlamenta odaberu ponudu, studentima ostaje mogućnot – uzmi ili ostavi, tačnije idi ili ne idi.
Koliko zapravo košta apsolventsko veče?
Godina 2020. ostaće upamćena, barem među studentskom populacijom, i po tome što usled pandemije virusa Covid19, nije bilo moguće organizovati proslave, te je tradicionalno organizovanje apsolventske večeri izostalo. Međutim, ove godine su uprkos epidemiološkoj situaciji, proslave bile moguće, pa su tako i studenti Univerziteta u Nišu imali priliku da prisustvuju tradicionalno organizovanoj apsolventskoj večeri.
Cene apsolventskih večeri u Nišu, ove godine kretale su se između 3000 i 5000 dinara. U tu cenu uračunata je cena hrane, pića i muzike. Međutim, ove stavke su manji deo realne cene apsolventske večeri. Studenti, a naročito studentkinje, osećaju indirektni pritisak da u svoj izgled ulože znatno veću sumu novca, nego što je cena same ulaznice. Razgovori o tome ko će šta obući i gde je zakazao kozmetičke tretmane, traju mesecima unapred.

Svakako da postoje i oni studenti i studentkinje koji uspevaju da se odbrane od naleta opšteg konzumerizma i mejnstrim estetike, ali su oni u manjini. Većina, kako se ne bi osetili izolovano ili odbačeno, ne ostaje izvan kolektivne histerije kupovine haljina, odela i propratnih aksesoara. Koliko onda zapravo košta apsolventsko veče? Kako bismo napravili računicu poslužili smo se cenovnicima prosečnog kozmetičkog salona, frizerskog salona i prodavnica odeće za muškarce i žene, kao i prodavnica obuće (Tabela 1).

Dakle, kao što je prikazano u tabelama, studentkinje prosečno mogu da potroše od 18 do 37000 dinara, a studenti od 18 do skoro 33000 dinara. Prikazane cene su uzete iz cenovnika prosečnih uslužnih i robnih radnji. Ukoliko se to uporedi sa prosečnom zaradom u Srbiji za jul, 2021. godine (što je poslednji podatak na sajtu Republičkog zavoda za statistiku), koja iznosi 64731 dinara, dolazi se do računice, da bi porodica apsolventa trebalo da izdvoji od trećine, pa čak i do polovine prosečne neto zarade.
Šta je alternativa?
Jovana Stanković, studentkinja master studija na Filozofskom fakultetu u Nišu, pripada generaciji apsolvenata koji zbog epidemiološke situacije nisu mogli da proslave tradicionalno apsolventsko veče: „Isprva mi je bilo žao. Želela sam da proslavim sa kolegama završetak studija. Čak sam i kupila haljinu, ali na rasporadiji, jer smatram da ne bi trebalo da na jedno veče potrošim puno novca, kaže Jovana uz osmeh, i dodaje: Poenta bi trebalo da bude u druženju. Ne dopada mi se što su se apsolventske večeri pretvorile u elitne balske manifestacije. Gube svoj suštinski smisao.“
Jovana dodaje da i okupljanje sa kolegama u samostalnoj režiji može da zameni tradicionalno organizovanje, da bi koštalo manje, bilo manje formalno, ali bi imalo istinsku studentsku draž: „Okupljanje u lokalnom kafiću ili restoranu može da ima mnogo veći emotivni naboj, jer su to mesta koja za nas imaju neko značenje. Mesta gde smo se i ranije okupljali i stvarali studentske uspomene. Međutim, mnogi student padaju pod uticaj indirektnog pritiska da ako ne prisustvuju zvaničnoj proslavi biće uskraćeni za poslednji kolektivni događaj. Razumem ih, ali smatram da bi to trebalo menjati i vraćati iskonske vrednosti studiranja i druženja“, završava Jovana.